Naselje Žrnovo
Mjesto danas broji više od 1000 žitelja, a isprave ga spominju u ranom srednjem vijeku. Od Korčule je udaljeno širokom asvaltiranom cestom 4 kilometra. Ako skreneta za Žrnovo cesta Vas vodi kroz sredinu naselja smještenog po okolnim brežuljcima , a čini ga nekoliko zaseoka: Prvo Selo, Kampuš, Postrana i Brdo.
Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca "kaštela" korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14 stoljeća pregrađena u novije vrijeme.
U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je svetog Roka, pred njom popločan trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicijonalno održava mačevalačka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom sv. Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je još nekoliko malih, starih kapela.
Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu.
U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo Mišnice koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a Bradska sloga prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, slikari) a svakako najistaknutiji je veliki hrvatski književnik akademik Petar Šegedin.
Naselje Žrnovo je poznato po različitim jelima kao što su Žrnovski makaruni, a možete ih probati u konobi Belin kao i druga ukusna jela.